Baranja Medija | vijesti o Baranji

Udruga pčelara Baranje

Pčelarstvo je rizično zanimanje, a pčele ugrožena vrsta

Na pčele pored bolesti vrebaju i opasnosti od trovanja sve učinkovitijim zaštitnim sredstvima.

BELI MANASTIR - Ekipa portala BaranjaMedija.hr razgovarala je s predsjednikom jedine Udruge pčelara koja djeluje na području Baranje, Daliborom Aćimovićem. Predsjednik Aćimović predstavio nam je svoju udrugu pčelara Baranje, članove, kao i njezine ciljeve i prioritete, ali i istakao probleme s kojima se pčelari susreću.

Udruga broji oko 150 članova, a osim članova s područja Baranje, okuplja i članove iz Osijeka, Valpova, Erduta te drugih dijelova Lijepe naše. Ove godine proslavili su 30. rođendan udruge koja je osnovana još 1983. godine s ciljem razvitka i unapređenja pčelarstva koje se provodi putem edukativnih aktivnosti, kao što su predavanja, posjete sajmovima i slično, a sve u cilju ovladavanja novim tehnologijma i usvajanja znanja i vještina koja trebaju rezultirati, kvantitativno većom proizvodnjom, te kvalitativno boljim i djelotvornijim pčelinjim proizvodima za očuvanje ljudskog zdravlja.

Pored unapređenja proizvodnih procesa, te praćenja zakonske regulative u području pčelarske proizvodnje, Udruga veliku pozornost poklanja i promicanju pčelinjih proizvoda, kako putem radionica, koje se na poziv organiziraju u školama, vrtićima i drugdje, tako i u javnim nastupima u kojima članovi udruge promiču blagodati konzumacije pčelinjih proizvoda meda, propolisa, cvjetnog praha, matične mliječi, voska i pčelinjeg otrova.

Osim navedenoga naglasak je na očuvanju prirodnog okoliša čiji je pčela sastavni dio. Radi boljeg gospodarenja pčelinjim pašama Pčelarska udruga Baranja kao članica Hrvatskog pčelarskog saveza izradila je Katastar pčelinjaka u kome su evidentirani svi pčelinjaci na području Baranje. Planira se u dogledno vrijeme izrada i Katastra paša.

Sastanci članova održavaju se svaki petak ili po potrebi u prostorijama udruge na adresi Trg slobode 22 (ulaz s Korza u podrumu) u Belom Manastiru, a osim toga održavaju i predavanja na kojima sudjeluju jedni od najznačajnijih predavača u Hrvatskoj, putem kojih okupljaju i ostale građane radi poticanja uzgoja pčela.

Udruga u veljači organizira tradicionalno udrugino ocijenjivanje meda, aktivno sudjeluju u radu Hrvatskog pčelarskog saveza, te Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije. Osim toga imaju i svoju malu knjižnicu pčelarskih knjiga i časopisa, a u planu im je nabavka projektora putem kojega bi mogli održavati i pčelarske prezentacije čime bi dobili novu kvalitetu u edukativnim aktivnostima. 

O aktualnim temama iz područja pčelarstva, svojim uspjesima te problemima s kojima se susreću u radu, s predsjednikom Aćimovićem smo razgovarali i o tome koliko se bavljenje pčelarstvom isplati na području Baranje i može li se od toga živjeti te koliko je pčelarstvo važno za naš kraj.

Zašto je pčelarstvo bitno za Baranju?

- Ono što se malo zna je činjenica da pčelinje zajednice puno više doprinose široj društvenoj zajednici putem oprašivanja, koje za posljedicu ima očuvanje bioraznolikosti, ali u ekonomskom smislu i povećanje prinosa, kako voća, povrća, tako i industrijskog bilja. Povećanje prinosa može ići do trideset pa čak i četrdeset posto u odnosu na oplodnju bez prisustva pčela. Mnogi poljoprivrednici to znaju te se raduju dolasku pčelara na njihove usjeve i voćnjake. Inače u Americi ili Kanadi puno veći prihod pčelari ostvaruju od oprašivanja nego li od proizvedenog meda i drugih pčelinjih proizvoda.

 Koji je najveći problem sa kojim se pčelari susreću?

- Nažalost, već tridesetak godina pčele su ugrožena vrsta koja bez pomoći čovjeka, odnosno pčelara ne bi mogla samostalno opstati u prirodi i izboriti se protiv nametničke bolesti varooze. Varooza je nametnička bolest pčela i pčelinjeg legla koju prouzročuje grinja Varroa jacobsoniŽenke nametnika žive na odraslim pčelama i hrane se hemolimfom, a jaja nesu uz pčelinje leglo. Razvojni oblici grinje hrane se hemolimfom pčelinjih kukuljica, pa se znaci bolesti očituju i na leglu i na odraslim pčelama. Na pčelinjoj zajednici kao cjelini ne opažaju se znakovi bolesti dok je broj grinja malen. Tek kad se razvije velik broj grinja, pčelinja zajednica slabi i na kraju posve propada u koliko pčelar ne reagira na vrijeme.

- Pored varooze veliku opasnost i štetu pčelarstvu čini primjena sredstava za zaštitu bilja, pesticida, insekticida. Stoga, pčelari u svakoj prigodi apeliraju da se sva tretiranja obavljaju ili rano u jutro ili u smiraj dana, kada pčele ne lete, sa sredstvima koja nisu štetna ili je njihova štetnost mala, kako na pčele tako i na ostale oprašivače, čiji se broj prema nedavno objavljenim istraživanjima smanjio unazad nekoliko godine za četrdesetak posto. Što bi u konačnici moglo imati nesagledive posljedice kako na očuvanje bioraznolikosti, a tako i na smanjene prinose, odnosno poremećaje u proizvodnji hrane.

- Imamo dosta dobre potpore, kao što su nabavka lijeka za suzbijanje varooze, sufinanciranje kupnje pčelinjih matica i pčelarske opreme, što bi trebalo rezultirati, i rezultira povećanjem broja pčelara i pčelinjih zajednica. No međutim, sve to u konačnici neće imati smisla u koliko se nastavi devastiranje pašnih resursa. Naime kontinuirano se unazad nekoliko godina vrši sječa medonosnih šuma lipe, bagrema i kestena, bez da se mladicama lipe, bagrema i kestena nakon sječe pošumljavaju eksploatirane površine. Isto tako, vrlo je malo ili ih gotovo i nema, livada i pašnjaka koji se ne kose. Mi smo u Baranji gotovo ostali bez medonosne biljke zlatošibe koja je krajem devedesetih osiguravala krasnu zimnicu našim pčelama. Unazad nekoliko godina došlo je do velikih promjena klime na našem području. Svjedoci smo da kiša ne pada po nekoliko mjeseci, da kanali presušuju, da postajemo „spaljena“ zemlja, što sve ima veliki negativan utjecaj na razvoj i očuvanje pčelinjih zajednica – kaže Aćimović.

Kakva je ocjena dosadašnjeg djela pčelarske sezone?

- Do sada, u zadnjih desetak godina, ovu godinu rangiramo u jednu od najlošijih. Prvo je proljeće kasno krenulo, što je rezultiralo da je gotovo sve voće cvalo u gotovo isto vrijeme, te je samim tim proljetni razvoj pčelinjih zajednica bio znatno usporen. Za vrijeme cvatnje uljane repice bili smo pod utjecajem velikih vrućina popraćenih jakim suhim vjetrovima što je proces cvatnje skratilo na manje od deset dana sa izostankom medenja. Kada je krenuo bagrem došlo je do zahlađenja i bagrem nije medio ni blizu našim očekivanjima. Nažalost ovo je nastavak loših godina. Prethodne dvije godine su isto bile loše za pčelare. No, možda to nije tako loše jer da je bila velika produkcija meda cijene bi drastično pale jer je potražnja za medom pala u Hrvatskoj i u zemljama EU uzrokovana ekonomskom krizom. Med je svjetska roba i događanja u svijetu su i do sada imala veliki utjecaj na nas, a poglavito će imati sada kada smo ušli u EU kada više nema zaštitnih carina.

Kako udrugari prodaju svoj med i kako je to regulirano?

- Pčelari po zakonu mogu prodati sve svoje proizvedene količine na kućnom pragu, odnosno na svom OPG-u. Ukoliko žele prodavati na tržnicama, sajmovima ili drugim manifestacijama moraju registrirati objekat u kome pune med. Inače tržne viškove od pčelara otkupljuju otkupljivači pčelarskih proizvoda koji ih onda izvoze iz zemlje ili ih plasiraju u trgovačke lance.

Može li se od pčela živjeti?

- Bavljenje pčelarstvom spada u izuzetno rizična zanimanja. Tome svjedoči, pored gore spomenutih razloga i činjenica da je i u svijetu, a tako i kod nas, vrlo mali broj pčelara kojima je to jedino zanimanje. Koliko je stvar rizična govori i podatak da pčelinje zajednice neće u RH osigurati ni jedna osiguravajuća kuća. Od bolesti, ili iz nama nepoznatih razloga znaju stradati i cijeli pčelinjaci iskusnih, vrijednih i uglednih pčelara, za koje vjerujemo da su poduzeli sve da do propadanja ili uginuća pčelinjih zajednica ne dođe. Na pčele pored bolesti vrebaju i ranije spomenute opasnosti od trovanja sve učinkovitijim zaštitnim sredstvima. Smanjenje pašnih resursa, evidentne po pčele negativne promjene klime u zadnjih desetak godina negativno utječu na odluku pčelara da svoju egzistenciju traže isključivo u pčelarstvu. 

Što pčelarima donosi ulazak u EU?

- U principu ulaskom u EU određene stvari se mjenjaju, kakvog će to direktno utjecaja imati na plasman, tj. cijenu meda to je jako teško u ovom trenutku prognozirati. Med je svjetska roba, a mi ovisimo o svjetskom tržištu. 

- Ovom pilikom pozivam sve one koji se žele baviti pčelarstvom da nam se pridruže. Svim pčelarkama i pčelarima želim s pečelarskim pozdravom MEDNO puno uspjeha u daljnjem radu. - zaključio je ovaj razgovor predsjednik udruge pčelara Baranje Dalibor Aćimović.

 

 

  • Đola -Darda

    Đola -Darda

  • dvorac Esterhazy

    dvorac Esterhazy

  • bunker u Šećerani

    bunker u Šećerani

  • šokačka kuća

    šokačka kuća

  • Šetnje pasa svaku subotu - veterinarska stanica BM

    Šetnje pasa svaku subotu - veterinarska stanica BM

  • najstarije vino u podrumu belje -cabernet franc berba 1949

    najstarije vino u podrumu belje -cabernet franc berba 1949

  • kopački rit

    kopački rit

  • lopoč

    lopoč

  • ljepote kopačkog rita

    ljepote kopačkog rita

Brojač posjeta

Broj prikaza (hitova) članaka
4023365

Ovdje mogu biti Vaši oglasi

C5 Oglas
Kvadrat 8
C3 Oglas proba
Kvadrat 4
B5 Oglas proba

Kliknete li na Playlist, možete pogledati sve naše video uratke!

  • 1
  • 2
  • 3
Prev Next

Finale sve bliže

09-01-2017 Događanja

Finale sve bliže

BELI MANASTIR – Raspored utakmica ZMNL u Belom Manastiru koje će se igrati u utorak, 10.1.2017. uz suđenje Prigla i Matanova 16.20 Početnici (U10), Baranja - Borac    17.00...

Read more

Informativna radionica o natječaju za po…

09-01-2017 Događanja

Informativna radionica o natječaju za pokretanje poljoprivrede

BELI MANASTIR – LAG Baranja u suradnji sa Savjetodavnom službom Beli Manastir organizira informativnu radionicu za osobe od 18 do 40 godina koje posjeduju odgovarajuća stručna znanja i vještine te su po...

Read more

Hladnije vrijeme ne smeta nogometašima i…

09-01-2017 Događanja

Hladnije vrijeme ne smeta nogometašima i publici

BELI MANASTIR – Raspored utakmica ZMNL u Belom Manastiru koje će se igrati u ponedjeljak, 9.1.2017.:  15.40 Početnici (U10), 5. kolo, Šparta - Darda   16.20 Početnici (U10), 5....

Read more
Cisto d.o.o

Oglasi

A5 oglas proba
B4 Proba

Povezani Članci